Što su napadi panike i kako ih prepoznati?

Napad panike je iznenadna, neočekivana pojava intenzivne nelagode i/ili straha praćena nizom tjelesnih i misaonih simptoma, uključujući:

  • lupanje srca ili ubrzan puls
  • znojenje
  • drhtanje
  • osjećaj nedostatka zraka
  • osjećaj gušenja
  • bol ili neugoda u prsima
  • mučnina ili želučane tegobe
  • vrtoglavica, nestabilnost, ošamućenost ili nesvjestica
  • navala topline ili hladnoće
  • obamrlost
  • zujanje
  • osjećaj odvojenosti od samog sebe
  • osjećaj nestvarnosti
  • strah od gubitka kontrole ili ludila
  • strah od smrti

Napadi panike naglo počinju i relativno kratko traju, rijetko kada traju duže od 30 minuta. Oni mogu djelovati kao da dolaze niotkuda ili se mogu pojaviti u prisutnosti neke zastrašujuće situacije. Strah od gubitka kontrole i misao da će osoba poludjeti ili umrijeti, zajedno sa intenzivnom potrebom da se pobjegne iz situacije, glavna su obilježja napada.

Nakon prvog napada panike, osobe tipično postanu pretjerano usmjereni na tjelesne doživljaje panike i počnu brinuti o njihovim posljedicama (npr. “Lupanje srca može uzrokovati infarkt”). Ovakvo iščekivanje budućih napada dovodi do promjene ponašanja pojedinca te on počinje izbjegavati situacije koje procjenjuje kao triger za paniku. Ovakvo izbjegavajuće ponašanje može dovesti i do razvoja agorafobije u kojoj osobe izbjegavaju biti na mjestima na kojima mogu doživjeti panični napad i teško dobiti pomoć (npr. otvoreni ili zatvoreni prostori, bivanje nasamo ili u gomili, javni prostori, mostovi, tuneli ili dizala, putovanja različitim prijevoznim sredstvima).

Zbog općenitosti, dojma o nepredvidljivosti i nedostatka kontrole koji karakteriziraju napade panike, osobe mogu doživljavati da je njihov život u velikoj mjeri ograničen potrebom da izbjegavaju različite situacije što uvelike dovodi do smanjenja kvalitete života. Kognitivno bihevioralni tretman pokazao se vrlo učinkovitim za panični poremećaj. Pokazalo se da ovakav tretman smanjuje simptome panike i agorafobije, poboljšava kvalitetu života i ima bolje dugoročne rezultate od lijekova.

Ako se i sam boriš sa napadima panike te se želiš suočiti sa svojim tjelesnim i misaonim simptomima, pridruži se našoj grupi podrške za osobe s paničnim napadima. U sklopu grupe podrške, fokusirat ćemo se na rad na mislima (pomisao da ćeš umrijeti ili poludjeti), tjelesnim senzacijama (lupanje srca, teško disanje, želučani problemi, vrtoglavica, drhtanje) i emocijama (strah) koje prate panične napadaje. Dobit ćeš podršku u nošenju s neugodnim simptomima panike, kao i korisne alate koji ti mogu pomoći da se smanji intenzitet i duljina trajanja tih paničnih napada. U grupi će biti i drugi pojedinci koji imaju iste ili slične simptome panike kao i ti s čijim ćeš se iskustvima moći poistovijetiti i stvoriti korisne uvide kroz njih.

 

Izvor: Leahy, R. L., Holland, S. J. i McGinn, L. K. (2014). Planovi tretmana i intervencije za depresiju i anksiozne poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.